Obezbijediti krov nad glavom, privremeni ili trajni, san je ali prije svega potreba svakog čovjeka. Mnogi, do nekog trajnog rješenja, stan iznajmljuju odnosno plaćaju kiriju. Međutim, cijene kirija u gradovima širom Srpske porasle su za nemalih skoro 20 odsto u odnosu na raniji period. Budžet građana to itekako osjeti.

“Pored visokih cijena stanarine tu su i režije. Sve je poskupjelo, postalo je nepodnošljivo”, kažu građani.

Da je do poskupljenja cijene kirije došlo potvrđuju agencije za nekretnine, koje kažu da su oni koji iznajmljuju stanove podijeljeni u tri kategorije.

Cjenovno najniža su studenti, zatim porodice koje čekaju rješavanje stambenog pitanja, dok su u najskupljoj kategoriji poslovni ljudi, kaže Dragan Milanović iz jedna banjalučke agencije za nekretnine.

“U Banjaluci ne možete naći stan ispod 400 ili 500 KM, a nekad se moglo za 300-350 KM. Prosječan stan od 50 kvadrata u novijoj gradnji na modernijoj lokaciji, modernije namješten je i do 700KM, ako je u centru, ima parking mjesto i garažu”, navodi Milinović.

Dodaje da su najskuplji stanovi za poslovne ljude kojima kompanije plaćaju zakup i do 2000 KM ako je stan veliki, dobro namješten i na odličnoj lokaciji.

Minimalna cijena kirije u Prijedoru je između 300-350 KM.

“Ako su stanovi na dobroj lokaciji, dobre spratnosti, lijepo uređeni, ako imaju parking mjesto i garažu, mogu na mjesečnom nivou da koštaju između 500 i 600 KM”, kaže Leonard Samardžija, vlasnik agencije za nekretnine u tom gradu.

Razloge za rast cijena iznajmljivanja stanova agencije za nekretnine, između ostalog, objašnjavaju rastom cijena kvadrata stanova.

“Drugi razlog je što se povećao broj nekratnine koje se izdaju na kratkoročne najmove. Prošle godine je u Banjaluci zabilježen veliki porast broja turista pa se dosta ljudi koji su nekretnine izdavali na duži period odlučilo na kratkoročne najmove, na tzv. stan na dan, tako da se ponuda na dugoročne najmove smanjila”, objašnjava Milanović.

“Dosta vlasnika stanova u Prijedoru takođe se okreće usluzi “stan na dan” tako da je sve manje nekretnina koje mogu da se iznajme na mjesečnom odnosno godišnjem nivou”, dodaje Samardžija.

Na cijene ne možemo da utičemo, ostaje nam samo da se borimo sa novim udarima, kažu građani.

Novac za kirije neki od njih zovu novcem bačenim niz vjetar jer na kraju svakog mjeseca oni i dalje nemaju stan, a ni novac. Može li se novac za kirije uložiti na drugačiji način?

“Ako se zaposle mogu da podignu kredit pa da umjesto kirije plaćaju ratu kredita”, kaže jedna Bijeljinka.

Dok neki smatraju da se ne zna šta je gore, kirija ili kredit koji je, kako kažu posebna globa, drugi su mišljenja da kredit jeste rizik, ali da i kad se ne plati kirija, slijedi izbacivanje iz stana.

Dakle, kupovina stana na kredit može biti isplativa, ali se može pretvoriti i u ulazak u dužničko ropstvo ako vam se, recimo smanje prihodi ili ostanete bez posla. S druge strane, iznajmljivanje stana ne uključuje sve troškove i odgovornosti koje imate ako ste vlasnik. Laka ili teška, odluka je na vama.