Već taj dan plakati, bilbordi, videospotovi i džinglovi okupiraće svaki dio javnog i medijskog prostora.

Kao i u svakom izbornom ciklusu, na ovaj vid oglašavanja stranke potroše milione maraka, a to najvećim dijelom plate građani.

Za nešto više od 16 godina političke stranke u BiH su, zaključno sa prošlom godinom, iz budžeta različitih nivoa vlasti dobile oko 336 miliona maraka.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, budžetsko finansiranje predstavlja i do 80 odsto prihoda jedne političke stranke.

Ipak, sredstva koja se koriste u kampanjama su višestruko veća, upozoravaju iz nevladinog sektora.

“Ono što sva naša istraživanja pokazuju jeste da stranke raspolažu mnogo većim sredstvima nego što prikazuju u svojim izvještajima.

Oni u svojim izvještaijma prikazuju prihode iz budžeta dok donacije iz privatnih kompanija prikazuju sve manje i manje”, kaže Srđan Traljić, PR Transparency Internationala BiH.

Dodaje Traljić da, iako su bile različite inicijative da bude smanjeno ili ukinuto budžetsko finansiranje stranaka, činjenica je da su u poslovanju stranaka ta sredstva najmanje sporna.

Pitanje je koliko je opravdano da građani finansiraju rad stranaka i ko kontroliše kako se ta sredstva troše.

Predstavnici političkih stranaka smatraju da bi eventualno ukidanje ovakvog načina finansiranja bila pogubno za demokratske procese, pošto bi najviše naštetile manjim i opozicionim političkim strankama.

Jedna od tehičkih izmjena Izbornog zakona, koju je nametnuo Kristijan Šmit, tiče se smanjenje zloupotrebe javnih sredstava.

Centralna izborna komisija BiH se našla pred novim izazovom.

“I ovi su političari maheri. Šta oni rade? Ide u koloni službenih vozila, koristi službeno vozilo, ujutro je u 10 sati na nekom državnom skupu za koji je nadležan, a onda u 14 ili 17 sati ide na neki stranački skup. Ne možete mu to zabraniti”, kao primjer navodi Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, za federalnu.ba.