OBIČAJI: Danas je Veliki petak!


Objavljeno: 2020-04-17 09:12



Danas je najtužniji dan u hrišćanskom svijetu, za one koji slave Vaskrs/Uskrs po Julijanskom kalendaru, odnosno dan kada je Isus Hrist razapet na krst.


Foto: Raspeće Isusa Hrista

Veliki petak ili Strašni petak predstavlja dan hrišćanske žalosti, a običaj je da se danas praktikuje strogi post. Isusovo stradanje na Veliki petak predstavlja uvod u Vaskrs, odnosno dan kada je Isus Hrist vaskrsnuo iz mrtvih.

Vaskrs predstavlja dan najveće radosti kod hrišćana, a pravoslavni vjernici ovogodišnji Vaskrs obilježavaju u nedjelju 19. aprila.

 

"Raspni ga, raspni ga" - Put Isusovog stradanja

 

Prije nego što je Hrist razapet na krst, on je u noći između Velikog četvrtka i Velikog petka bio mučen.

Nakon što nije mogao da osudi Hrista, Pontije Pilat ga je predao Jevrejima, rekavši da ga ne može osuditi jer je Isus nevin.

Oni su shvatili da Isusa mogu samo da muče, ali ne i da ga osude, pa su rekli Pilatu da se Isus buni protiv rimskog imperatora, jer sebe proglašava carem, a za takav grijeh Rimljani moraju da kazne počinioca.

 

Kako je to bilo uoči Pashe, najvećeg judejskog praznika, običaj je nalagao da se jedan zatvorenik pusti na slobodu.

Pilat je pitao narod koga da oslobodi, Isusa Hrista ili razbojnika Varavu, koji je ubio nekoliko rimskih vojnika, izmanipulisana masa je tražila Varavu.

Kada ih je Pilat upitao šta da uradi s Isusom, svjetina je vikala:"Raspni ga, raspni ga".

I tu počinje put stradanja Isusovog, tako su njemu prvo na glavu stavili vijenac od trnja, dok je sa sobom na putu do Golgote nosio težak krst.

Ulica bola je put kojim se Hrist kretao do Golgote, dok su okupljeni ljudi pljuvali i vrijeđali.

Na brdu Golgota bila su postavljena tri krsta, na krstu u sredini je razapet Hrist, a na druga dva dvojica razbojnika.

I pored svih muka i bola kroz koje je prolazio Isus je zatražio oprost za njegove dželate od Boga.

Izgovorio je najpoznatiju rečenicu u hrišćanskom svijetu: "Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade".

Isus je izdahnuo oko tri sata popodne.

 

Nakon što je Isus izdahnuo počelo je da se pomračuje Sunce, otvorili su se grobovi, zemlja se tresla, a zavjesa u hramu se rascijepala odozgo do dole.

Kamenje se raspadalo uz strašan prasak, dok su stijene pucale, a okupljene ljude obuzeo je neizrecivi užas.

Bogorodica je sa apostolom Jovanom i Marijom Magdalenom ostala pored krsta, a Josif iz Arimateje je zamolio Pilata da skine Isusa sa krsta i sahrani ga.

 

Nakon što im je Pilat to dozvolio, oni su odnijeli tijelo Isusa Hrista u grobnicu, a grob je bio uklesan u stijeni.

Rimljani su, nakon što je Hristovo tijelo položeno u grobnicu i na ulazu navaljen ogroman kamen, postavili straže iz straha da hrišćani ne uzmu tijelo.

 

OBIČAJI

 

Na dan Isusovog stradanja se farbaju jaja za Vaskrs, a običaj je da se ne radi ništa po kući ili polju.

Jaja se farbaju u crevnu boju, zato što ta boja simobolizuje Isusovu krv koja je nevino prolivena i novi život.

Na Veliki petak nećete čuti ni crkvena zvona, kao ni na Veliku subotu, sve do Vaskrs. Zvona u pravoslavnoj crkvi simbolizuju radost.

 

Isto tako u svim crkvama se danas ne služe liturgije, već se održava simbolično Hristova sahrana.

Ona izgleda tako što sveštenici iznose crvenu plaštenicu i tri puta obilaze oko crkve, uz zvuke klepala.

Nakon toga plaštenica se postavlja u crkvi i onda vernici mogu da je celivaju u tišini sve do subote uveče.

U nekim delovima zemlje postoji običaj da se vernici posle celivanja plaštenice, provlače ispod stola na koji je ona položena.

Veruje se da ako se prilikom provlačenja, pomolimo Bogu i pomislimo neku lepu želju, onda ta želja i ostvariti.

 

Nema šivenja, nema kuvanja, a neko "otkrije" budućeg muža

 

Na Veliki petak se vodi strogi post, i to bez ulja i ribe. Poželjno je na ovaj praznik čak i ništa ne jesti.

Isto tako na Veliki petak se ne kuva, a i hleb se ne mesi.

Takođe, u kući se ne pali vatra!

 

Neka od narodnih verovanja govore da žene na Veliki petak nikako ne smeju da uzmu iglu u ruke, jer se veruje da će im na rukama izbiti plikovi.

Ali isto tako postoji verovanje da na današnji dan treba malo "pomesti metlom", a onda nju baciti, jer to simbolično predstavlja izbacivanje zla iz kuće.

Isto tako, neki veruju da je Veliki petak najbolji za kalemljenje voća jer se "primi sve što se tog dana nakalemi".

Neka stara narodna verovanja kod Srba su da ne treba jesti koprive, a ima i onih poput toga da ako nekoga probada u stomaku treba na taj dan na bolno mesto da stavi odranu koža tek ubijenog zeca.


Izvor: BN Radio



















Copyright © 2015-2020 Radio BN. Sva prava zadržana.

Razvoj: Slađan Milovanović.